ITUC logo Pan-European Regional Council Pan European Regional Council

Sastanak mreže ekonomskih eksperata sindikata JIE

15 November 2013:

„Sindikalni pristup razumijevanju veze između poreske politike, neformalne ekonomije i korupcije““, SOFIJA, 30 – 31 oktobra 2013

Svrha sastanka je nastavak saradnje ekonomskih eksperata iz sindikata JIE, razgovor o razvoju događaja u EU i utjecaj tih dešavanja na zemlje Balkana, posebno iz ugla stanja sindikalnih i radničkih prava, kao i nastavak ozbiljne analize postojećih poreskih sistema u zemljama JIE i veze poreske politike sa neformalnom ekonomijom i korupcijom.
Sastanku su prisustvovali ekonomski eksperti iz Albanije /KSSH i BSPSH/, Makedonije /UNASM; SSM i KSSM/, Crne Gore /CTUM/, Srbije /CATUS i UGS “Nezavisnost”/, Bosne i Hercegovine /KSBiH/, Hrvatske /UATUC, NHS/ i Kosova /BSPK/, kao i sindikata CITUB iz Bugarske. Sastanak je dio aktivnosti u okviru projekata PERV–a – Ureda u Sarajevu, a sufinansiran je od strane švedskih sindikata LO i TCO , norveškog sindikata LO Norway i sredstava Fonda solidarnosti ITUC/ PERV.

Tematski dio sastanka:

(1) Prva sesija pod nazivom “Razvoj događaja u EU i utjecaj tih dešavanja na zemlje Balkana“, sastojala se od prezentacije Grigora Gradeva i značajnih informacija o nedavnim dešavanjima u EU, ekonomskoj krizi i njenom korištenju za kreiranje nekih novih pravila u industrijskim odnosima, što se posebno ogleda u daljem povećavanju nezaposlenosti, u napadima na radno zakonodavstvo i kolektivno pregovaranje, čime se slabi položaj sindikata. Gradev je takođe rekao da postoje neki mali pozitivni singali u glavnim ekonomskim oblastima, sve ide sporo i ne može se očekivati neko poboljšanje stanja i smanjenja nezaposlenosti u zemljama EU u skorije vrijeme. Politike štednje mogle bi biti malo relaksiranije u nekim zemljama, ali ovaj pristup ne treba odbaciti, a mićemo sa naše strane nastaviti vršiti kontroverzni pritisak na zemlje Regiona JIE. Ovo je naročito važno za oblikovanje njihovih tržišta rada i izrade socijalnih politika – što je često ishod ekonomske i konkurentne zavisnosti ovog regiona. Zato je važno znati kako funkcioniše EU, imati na raspolaganju EU dokumenta , a sada se mogu koristiti prevodi na hrvatski jezik. Diskusiije: U vezi sa temom prve sesije, eksperti su govorili o ekonomskoj i socijalnoj situaciji u svojim zemljama, naglašavali problem ogromne nezaposlenosti koja se i dalje povećava, a posebno su isticali primjere aktuelnih dešavanja u vezi sa izmjenama zakona o radu u mnogim zemljama, što sve vodi ka umanjenju radničkih prava, slabljenju kolektivnog pregovaranja i pozicije sindikata. Diskusija eksperata iz Srbije – da u Srbiji postoje dvije političke opcije: jedna koja je za EU integracije, a druga protiv. Na sceni je ogromna nezaposlenost, uvode se mjere štednje i fleksibilizacije, a sve to ide samo na teret radnika. Sada je pred sindikatima velika odgovornost i zato su i SSS Srbije i UGS Nezavisnost zauzeli jedinstvene stavove u vezi politika štednje, nezaposlenosti, a nedavno su potpisali i Sporazum o zajedničkom radu na zaštiti prava u postojećem Zakonu o radu. Ekspert iz Hrvatske B. Feis je naglasio da je izlazak i oporavak iz krize veoma slab, te da ekonomska kriza ima i političku dimenziju, a na ujedno jačaju desničarske političke opcije, što je veoma opasno.

(2) Druga sesija – prezentaciju o maskroekonomskim pokazateljima u zemljama Zapadnog Balkana je imao prof. Bruno Sergi, stalni mentor Mreže ekonomskih stručnjaka iz sindikata JIE. Vidljiva je ogromna stopa nezaposlenosti, posebno u Makedoniji, Crnoj Gori, BiH, Srbiji; ekonomska kriza i dalje traje, nema direktin stranih investicija, nema ekonomskog rasta koji bi stvarao uslove za otvaranje novih radnih mjesta, nema industrijskog rasta, zemlje regiona su nekonkurentne, programi smanjenja potrošnje su samo doveli do dodatnog povećanja nezaposlenosti, uvode se mjere štednje koje ne daju nikakve ili daju vrlo slabe rezultate u porastu BDP-a. Ekonomska tranzicija u zemljama JIE je bila fokusirana samo na nacionalnom nivou umjesto regionalne perspektive ; zemlje JIE smatraju važnijim bilateralne razgovore i odnose sa EU od odnosa na regionalnom nivou; a politike koje se kreiraju u ovim zemljama u smislu navodne regionalne saradnje, vode ka modelu konkurencije prema istim tržištima i investitorima, umjesto modela stavrne saradnje. Zato je potrebna jaka sindikalna regionalna saradnja, pametne i integrativne politike, kao i sindikalni eksperti koji znaju šta se dešava u njihovim državama. Potrebna je proizvodnja, stvaranje novih vrijednosti, kreiranje novih radnih mjesta , a potencijal je u energetskom sektoru, informacionim tehnologijama.

(3) Treća sesija- na temu “Stavovi i prijedlozi sindikata za reforme poreskih politika, za borbu protiv utaje poreza, prevarnih oblika izbjegavanja plaćanja poreza i vezi sa neformalnom ekonomijom i neprijavljenim radnicima”, govorio je Martin Hutsebaut. Evidentno je da poreske politike nisu dobro kreirane u zemljama Zapadnog Balkana, da postoji izrazito prisutna praksa izbjegavanja i utaje poreza, a posebno u segmentu radnih odnosa. Poslodavci često ne prijavlju radnike, a da onima koji su prijavljeni uplaćuju doprinose i plaćaju poreze samo na mninimalne plate, što svakako povećava neformalni sektor. Time se takođe dovode u neravnopravan i nekonkurentan položaj oni poslodavci koji uredno uplaćuju doprinose i poreze za svoje zaposlenike, te se zbog toga neka radna mjesta i gase, ili fabrike zatvaraju. Vrlo je važno imati takav poreski sistem koji dobro funkcionira, efikasne instrumente kontrole, kako bi se uravnotežila konkurencija, ali i kreirala dobra socijalna politika, te da bi trebalo raditi na reformi poreskih sistema na način da bude dobro pojašnjeno šta država obezbjeđuje građanima od sredstava prikupljenih od poreza, kao i transparentno trošenje tih sredstava. Na osnovu svega, jasno je da poreska politika nije samo ekonomska kategorija i da ona predstavlja model društva u kojem se živi.

(4) Četvrta sesija na temu “Slagalica neformalna ekonomija – ekonomska/socijalna dinamika i politike sindikata“, započela je pp prezentacijom Grigora Gradeva, koji je istakao da je ono što se definira kao neformalna ekonomija izrazito pisutno u zemljama u tranziciji, ali da se taj fenomen širi i u industrijski razvijenim zemljama. Postoje različiti oblici i forme ove vrste ekonomskih aktivnosti i djelovanja, koje se počinju konsolidirati kao uobičajena praksa u poslovnom okruženju i na tržištu rada. Postavlja se pitanje šta sindikati mogu učiniti kako bi ljudima omogućili kontrolu nad izborom strategija rada i života. Neformalna ekonomija ukazuje na neuspjeh formalne ekonomije da se nosi sa izazovima razvoja, tako da bi se fokus analiza trebao pažljivo usmjeriti na razumijevanje ove pojave i krenuti u borbu protiv posljedica vanjskih interesa. Postojeće definicije MOR-a i EU ne oslikavaju složenost ove pojave i potrebe za izradom adekvatnih mješavina politika u specifičnom ekonomskom/socijalnom aspektu, što obuhvata niz ekonomskih/finansijskih/zakonskih pravila i poticaja koje će osigurati budućnost preduzećima kao i aktiviranje/organiziranje ljudi uključenih u ove procese kako bi i oni mogli vidjeti svoje interese u budućnosti i djelovati na njihovom ostvarenju. U svojim diskusijama, ekonomski eksperti su navodili primjere neformalnog/ neprijavljenog rada u svojim zemljama, ali su i istakli da niti država, niti sindikati nemaju sveobuhvatnu strategiju i politiku za borbu protiv ove sve raširenije pojave. Da bi se obuhvatila složena priroda realnosti na terenu, Gradev je dao savjet da se, pri izradi nacionalnih izvještaja, i dalje koristi pristup – mješavine metodologije analize slučajeva i analize rizika: Treba objasniti stvarni problem (ne samo njegove vidljive dijelove), treba odrediti aktere i učesnike, interese svih i lepezu mogućih odabira, kontekstualne faktore koji omogućavaju/ograničavaju djelovanje (pravno/ ekonomsko/ finansijsko/ fiskalno/ institucionalno/ proceduralno itd.), te vjerovatnoću da se oni prošire na slične slučajeve. Ovo je mjesto gdje veza sa korupcijom/ relativitetom policijskih agencija/ nedostatkom pravne države u kombinaciji sa visokim stepenom transakcija gotovog novca/ protokom gotovog novca u poslovnom okruženju, te vjerovatno i pojačano postojanjem rupa u računovodstvenim propisima i kontroli zahtijevaju snažan uticaj na način na koji je neformalnost postala sastavni dio postojećih ekonomija i društava. Od ovakavog pristupa se očekuje da naznači određene klastere preduzeća/modela neformalnosti, zatim izazove, te konačno i potragu za rješenjima za pojedinačne klastere ili slučajeve.

(5) Peta sesija je bila vrlo povezana sa prethodnom, te se najviše govorilo o vezi između neformalne ekonomije, poreskih sistema i korupcije. Problem nepostojanja političkog kredibiliteta u zemljama JIE samo otežava izlaženje iz krize, ne privlači strane investicije i ne stvaraju se uslovi za kreiranje novih radnih mjesta, nema industrijske proizvodneje, stvarnja novih vrijednosti, ne poštuju se zakoni, nema efikasnih mmjera i instrumenata zaštite zakona, nije adekvatno uređena poreska politka i poreski sistem, cvjeta neformalna ekonomija i, uz sve to, veoma je prisutna korupcija. Situacija je alarmantna i zato je važno argumentovano i stručno kreiranje sindikalnih politika na nacionalnom, ali i na regionalnom nivou, o ovim pitanjima.

(6) Naredni koraci i zaključci: predloženo je da se nastave sastanci Mreže ekonomskih eksperata iz sindikata JIE, a da se na narednom sastanku ( u prvoj polovini 2014. godine) govori o temi „ Socijalni kapital“, da se takođe govori o političkim i socijalnim institucijama, a da sve bude u cilju stvaranja novog imidža sindikata i privlačenja novih članova.

Zaključci:

1. Za sindikate je vrlo korisno imati informacije, pratiti dešavanja i shvatiti kako funkcioniše EU i njene institucije, a posebno je važno u procesu pridruživanja vršiti monitoring nad politikama rada i socijalnim dimenzijama politika koje dogovaraju vlade zemalja u tom procesu. Iskustva sindikata iz zemalja EU, a posebno zemalja iz regiona koje su postale članice EU ( kao što je Hrvatska), veoma su važna.

2. Makroekonomski pokazatelji i analiza tih pokazatelja u zemljama JIE ukazuju na to da ekonomska kriza i dalje traje, nema direktin stranih investicija, nema ekonomskog rasta koji bi stvarao uslove za otvaranje novih radnih mjesta, nema industrijskog rasta, zemlje regiona su nekonkurentne, programi smanjenja potrošnje su samo doveli do dodatnog povećanja nezaposlenosti, uvode se mjere štednje koje ne daju nikakve ili daju vrlo slabe rezultate u porastu BDP-a. Zato je potrebna jaka sindikalna regionalna saradnja, pametne i integrativne politike, kao i sindikalni eksperti koji znaju šta se dešava u njihovim državama, kako bi mogli pomoći u kreiranju sindikalnih strategija za izlaženje iz trenutne situacije.

3. Ekonomski eksperti će, zajedno sa Mrežom eksperata koji rade u okviru LO Norway Projekta, izraditi nacionalne izvještaje na temu neformalna ekonomija, a najkasnije do sredine februara 2014. će prve verzije tih izvještaja poslati ITUC/ PERC uredu u Sarajevu. Pri izradi nacionalnih izvještaja, i dalje koristi pristup – mješavine metodologije analize slučajeva i analize rizika: Treba objasniti stvarni problem (ne samo njegove vidljive dijelove), treba odrediti aktere i učesnike, interese svih i lepezu mogućih odabira, kontekstualne faktore koji omogućavaju/ograničavaju djelovanje (pravno/ ekonomsko/ finansijsko/ fiskalno/ institucionalno/ proceduralno itd.), te vjerovatnoću da se oni prošire na slične slučajeve. Ovo je mjesto gdje veza sa korupcijom/ relativitetom policijskih agencija/ nedostatkom pravne države u kombinaciji sa visokim stepenom transakcija gotovog novca/ protokom gotovog novca u poslovnom okruženju, te vjerovatno i pojačano postojanjem rupa u računovodstvenim propisima i kontroli zahtijevaju snažan uticaj na način na koji je neformalnost postala sastavni dio postojećih ekonomija i društava. Od ovakavog pristupa se očekuje da naznači određene klastere preduzeća/modela neformalnosti, zatim izazove, te konačno i potragu za rješenjima za pojedinačne klastere ili slučajeve.

4. U nacionalnim izvještajima iz tačke 3. Zaključaka, posvetiti i pažnju vezi između poreske politike/ poreskih sistema, neformalne ekonomije i korupcije.

5. Potrebno je da se nastave sastanci Mreže ekonomskih eksperata iz sindikata JIE, a da se na narednom sastanku ( u prvoj polovini 2014. godine) govori o temi „ Socijalni kapital“, da se takođe govori o političkim i socijalnim institucijama, a da sve bude u cilju stvaranja novog imidža sindikata i privlačenja novih članova.

PowerPoint - 3.9 Mb
Comparative analysis of macroeconomic conditions in SEE countries, Prof. Bruno Sergi
PowerPoint - 199.5 kb
Forms of shadow labour activities/ undecared work, Grigor Gradev

this article has been tagged

South-East Europe , Informal economy, shadow economy , Economic reforms , Albania , Bosnia-Herzegovina , Croatia , Kosovo , Macedonia , Montenegro , Serbia , corruption , fiscal policies
ituc logo
The ITUC represents 181 million workers in 162 countries and territories and has 340 national affiliates.
connect with us
connect with us Facebook Youtube Twitter RSS Email