Konferenciji su prisustvovali NJ.E. Henrik Ofstad, Veleposlanik Kraljevine Norveške u RH, pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava, predstavnik Ministarstva financija - Porezne uprave, direktor Državnog zavoda za statistiku, direktorica Udruge malih i srednjih poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca, predstavnik Hrvatske gospodarske komore, glavna tajnica Hrvatske obrtničke komore, rukovodstvo SSSH i NHS, predstavnici granskih sindikata i stručnjaci iz SSSH, NHS i HURS, kao i M. Hutsebaut – EU expert i koordinatorica Projekta iz ITUC/ PERC Regionalnog ureda iz Sarajeva.
Učesnici su raspravljali o nacionalnom izvještaju o pitanjima politike oporezivanja, neformalne ekonomije i korupcije. Komparativnu analizu stanja u Hrvatskoj u poređenju sa zemljama u regiji i zemljama članicama EU, predstavio je gospodin Martin Hutsebaut, EU ekspert.
Na nacionalnom Okruglom stolu se prezentirala analiza stanja poreskog sustava u Hrvatskoj, problem sive ekonomije i korupcije, sa posebnim naglaskom na poziciju sindikata o ovim pitanjima.
Porezni sustav u Hrvatskoj nije dovoljno učinkovit, što potvrđuju razmjeri sive ekonomije, koja prema temeljem analize vodećeg svjetskog stručnjaka za područje sive ekonomije: austrijskog profesora makroekonomije Fridricha Schneidera, kao i sindikalnih terenskih istraživanja iz 2011 godine, doseže i do 28 -30,4 posto BDP-a, a glavni porezni teret snose najsiromašniji slojevi stanovništva kroz potrošačke poreze, dok porezi na imovinu idu u korist najbogatijih, istaknuto je u utorak na okruglom stolu o poreznom sustavu i sivoj ekonomiji.
Sindikati protiv utajivača poreza i jedinstvene porezne stope
Predstavnici hrvatskih sindikalnih središnjica podržali su stajalište Europske konfederacije sindikata da treba smanjiti izbjegavanje plaćanja poreza i zaoštriti sankcije prema utajivačima poreza. Također predlažu uvođenje oporezivanja bankarskih ekstraprofita, a protive se uvođenju jedinstvene porezne stope (tzv. flat tax). Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever istaknuo je da se u krizi siva ekonomija raširila na sve strane, jer je to najpogodnije tlo za iskorištavanje ljudi koji su bez posla i nemaju nikakve naknade za preživljavanje. Najviše je ima u graditeljstvu, iako sada nešto manje zbog smanjenog opsega posla, te u turizmu, ugostiteljstvu i nekim drugim djelatnostima.
Predsjednik SSSH, Mladen Novosel istakao je prisustvo sive ekonomije u određenim sektorima, naveo postojanje isplata plaća bez uplate doprinosa, kao i razloge zbog kojih radnici pristaju da rade u obalsti rada nacrno ili u sivoj ekonomiji. Poreska politika bi trebala biti pravednija, kako bi se podsticalo redovno plaćanje poreza. SSSH je i ranije vodila par kampanja protiv rada nacrno, koje su dale određene rezultate.
Siva ekonomija cvate zbog visokog broja nezaposlenih i blokiranih pod ovrhama, jer koristi njihovu tešku situaciju, kaže Sever. Glavni tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Boris Feis upozorio je kako je udio sive ekonomije u Hrvatskoj nešto viši nego u drugim zemljama EU-a. Siva ekonomija nije dobra za gospodarstvo i državu u cjelini, niti za ljude, stoga sindikati smatraju da svatko treba plaćati porez, jer je to temelj svakog društva i funkcioniranja javnih službi, te da porezni sustav treba biti pravedan, istaknuo je Feis. Kod nas je jedna od najviših stopa PDV-a od 25 posto, a dvije trećine poreza ubiru se upravo kroz PDV i razne oblike trošarina, dok su porezne stope na kapital ispod prosjeka. Feis stoga napominje da je u Hrvatskoj evidentirana 221 osoba s imovinom većom od 27 milijuna eura.
Katarina Rumora, pravna savjetnica u NHS-u je kroz prezentaciju o sivoj ekonomiji ukazala na razmišljanja radnika o radu u sivoj ekonomiji te je prikazala razloge rada u sivoj ekonomiji, dosadašnje poduzete mjere te je iznijela sindikalne preporuke za borbu protiv sive ekonomije.
Pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Marina Kasunić Peris kaže da je udio sive ekonomije oko 30,4 posto BDP-a, od čega se čak dvije trećine odnosi na neprijavljeni rad.
Europska komisija traži mjere za suzbijanje rada "na crno"
Zbog toga je Europska komisija lani zatražila od Hrvatske da provede mjere za suzbijanje neprijavljenog rada. Dosad poduzete mjere kroz izmjene Zakona o radu i Zakona o mirovinskom osiguranju već pokazuju učinke, budući prema izvješću Državnog inspektorata značajno pada broj radnika "na crno". Osim rada bez ugovora o radu zabilježeni su i neevidentiranje prekovremenog rada, neažurne evidencije radnog vremena, isplata plaća na ruke i neisplata plaća, navela je Kasunić Peris.
Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof smatra da je realan udio sive ekonomije u Hrvatskoj oko 10 posto, a zapravo se ne radi o sivoj ekonomiji u klasičnom smislu, nego o tzv. neopaženoj ekonomiji koja nije ušla u obuhvat statističkog istraživanja. Ocijenio je podatak o oko 28 -30 posto sive ekonomije nepouzdanim, jer je dobiven tzv. ekonometrijskom metodom. Najavio je da će Državni zavod za statistiku krajem svibnja ili početkom lipnja izaći s novom procjenom sive ekonomije u koju će biti uključeni i učinci fiskalizacije.
U panel diskusiji predstavnici državnih institucija istakli su mjere I načine na koje se u okvirima svojih nadležnosti trude suzbiti sivu ekonomiju. Predstavnici udruge poslodavaca te gospodarske I obrtničke komore iznijeli su stav o pogubnosti utjecaja sive ekonomije na tržišni položaj njihovih članova koji posluju zakonito. Istaknuto je da usprkos tome što Svjetska banka hrvatski porezni sustav cijeni među 30 najboljih u svijetu, hrvatsko gospodarstvo to ne može materijalizirati zbog problema čitavog sustava, ali I manjka stabilnosti poreznog sustava. Zaključno je istaknuto vjerovanje da socijalni partneri za osvarivanje svojih interesa u ovoj sferi mogu ostvariti bolje rezultate uz unaprijeđenje socijalnog dijaloga, napose bipartitnoga.
Skup je u medijima imao zapažen tretman. O njemu su izvijestii internetski portali, dnevne novine te informativne emisije radijskih i televizijskih postaja, od čega izdvajamo središnji dnevnik nacionalne televizije.
MKS/ PERV Regionalni ured u Sarajevu
