Ovaj rat uzrokuje neviđene ljudske patnje i razaranje. U manje od mjesec dana, više od 3,5 miliona ljudi je pobjeglo iz zemlje, što povećava ukupan broj izbjeglica u svijetu na skoro 25 miliona.
MKS pozdravlja humanitarni rad svojih članica u Ukrajini kao i rad sindikata u susjednim zemljama, koji dobrodošlicom dočekuju izbjeglice i pomažu da se ispune njihove osnovne potrebe.
Trenutni prekid vatre i povlačenje svih ruskih trupa iz Ukrajine moraju biti prioritet kao i pregovori o pravičnom i trajnom miru. Potrebe ljudi u Ukrajini i obnova zemlje imat će ogromne razmjere.
Globalni učinci
Osim na Rusiju i Ukrajinu, Putinova invazija ima globalne geopolitičke i ekonomske posljedice i ukazala je na slabosti multilateralnog sistema.
• Sve teža kriza u svijetu u pogledu radnih mjesta: Ovisnost o izvozu ruske nafte i gasa podrazumijeva da će se troškovi energije u cijelom svijetu i dalje povećavati a nestašica nekih drugih proizvoda će uticati na globalne lance snabdijevanja u mnogim oblastima, što će radna mjesta dovesti u opasnost. Nivoi zapošljavanja se još uvijek nisu vratili ni na period od prije pandemije – u 2021. godini je bilo 13 miliona manje žena u formalnom zapošljavanju u poređenju sa 2019. godinom.
• Pritisak na domaćinstva: BI Rusija i Ukrajina su glavni izvoznici žitarica. Razne zemlje su uveliko ovisne od njihovog izvoza pšenice, kukuruza , drugih žitarica i ulja za kuhanje. Uz već postojeću krizu s povećanim troškovima života u mnogim zemljama čak i prije invazije, rast cijena energije i hrane će se intenzivirati jer poremećaji u globalnim lancima snabdijevanja ovim i drugim robama u regionu doprinose pritiscima na domaćinstva koja već trpe zbog niskih plaća.
• Rastuća nesigurnost: Ovaj novi rat u Evropi, kao i propust da se održi mir u Africi, Amerikama, Azijsko-pacifičkom regionu, i Bliskom Istoku ukazali su na potrebu za jednim efektivnim globalnim okvirom zajedničke sigurnosti.
• Preusmjeravanje financiranja: Rast globalnih vojnih izdataka, koji trenutno iznose oko 2 triliona USD godišnje preusmjerit će vitalne fondove od ključnih ekonomskih i socijalnih potreba kao i financiranja aktivnosti na polju klimatskih promjena.
• Korporativna pohlepa: Samo četiri kompanije koje se bave trgovinom robama, a koje kontroliraju većinu svjetske trgovine žitaricama, u prošloj godini ostvarile su rekordne profite pošto su se ekonomije počele otvarati tokom pandemije COVIDa-19. Uz profiterstvo i kompanija koje trguju energijom, ne smije se dozvoliti da ova korporativna pohlepa prouzrokuje još veću nesigurnost i siromaštvo.
• Rastuća izbjeglička kriza u svijetu: Broj izbjeglica se u cijelom svijetu povećava, a ukupan broj se približava cifri od 25 miliona kao i desetinama miliona raseljenih osoba unutar svojih država.
“Vlade trebaju djelovati s ciljem zaustavljanja profiterstva na račun ove krize i, zajedno sa međunarodnim financijskim institucijama, poduzimati hitne korake na proširivanju socijalne zaštite za milione i milione ljudi širom svijeta, koji se suočavaju s glađu, čak i umiranjem od gladi, sa situacijom u kojoj si ne mogu priuštiti energente, kao i sa nestašicama ključnih potrepština kao što su đubriva.
“Također, sve se više razmatra da se jako potrebna pomoć Ukrajini bar djelomično uzme i iz službene pomoći razvoju koja je namijenjena nekim najmanje bogatim svjetskim državama.
“Putinova invazija je noćna mora za sve koji se na dnevnoj bazi suočavaju sa surovom stvarnošću metaka, bombi i raketa, i imat će izuzetno štetne posljedice širom svijeta, pogotovo po najsiromašnije i najugroženije.
“Neophodna je hitna akcija a lekcije o ovisnosti o fosilnim gorivima, raznolikosti u globalnim lancima snabdijevanja kao i drugim pukotinama koje je ovaj rat otkrio, uključujući i nepostojanje multilateralnog okvira za zajedničku sigurnost, moraju se naučiti i primijeniti.
“Mnoge Vlade provele su hitne mjere na početku pandemije što je pomoglo da se mnogi održe izvan siromaštva te da ekonomije prežive. Sada, uz globalne učinke Putinovog rata te sve veću inflaciju, zaštita radničkih primanja bit će od vitalnog značaja, kao što će to isto biti i stvaranje dostojansvenih radnih mjesta.
“Vlade treba da razmotre politike cijena a odgovori na ekonomske učinke ovog rata trebat će se fokusirati naročito na one koji su u najvećoj potrebi,“ izjavio je Sharan Burrow, generalni sekretar MKS-a.
