Neformalna ekonomija BiH godišnje košta 8,6 milijardi KM. Savez samostalnih sindikata BiH (SSSBiH) u borbi protiv sive ekonomije

Sarajevo, 8 april 2015
Nacionalni okrugli sto pod nazivom „Pitanje poreza, neformalne ekonomije i korupcije u zemljama Zapadnog Balkana – ka boljem upravljanju i demokratskim procesima, sa posebnim naglaskom na sivu ekonomiju“, održan je u Sarajevu 8. aprila 2015 godine, u organizaciji SSSBiH, a u okviru regionalnog projekta i podrške sindikatima u zemljama Zapadnog Balkana od Međunarodne Konfederacije Sindikata (MKS), Pan-evropskog regionalnog vijeća (PERV) i norveškog sindikata LO Norway.

Okruglom stolu su prisustvovali predstavnici Ministarstva rada, predsjednik Unije poslodavaca FBiH, Fonda PIO FBiH, Fonda zdravstva FBiH, Ferderalnog ministarstva financija, direktor Poreske uprave FBiH, zamjenica NJ.E. Ambasadora Norveške u BiH, više predstavnika medija, predstavnici iz Saveza sindikata Republike Srpske, predstavnici granskih sindikata, rukovodstvo i eksperti iz SSSBiH, koordinatorice Projekta iz LON i MKS / PERV Regionalne kancelarije za Jugoistočnu Evropu- Sarajevo, kao i EU ekspert Martin Hutsebaut koji u toku cijelog projekta daje stručnu pomoć sindikatima Zapadnog Balkana.

Prezentirani su rezulatati Projekta, istaknuta veza poreske politike sa neformalnom ekonomijom i korupcijom, vođena je vrlo aktivna diskusija, te zaključeno da je važno da se svi socijalni partneri uključe u borbu protiv raznih oblika neformalne/ sive ekonomije zbog koje ogromne količine novca odlaze u sive tokove i zbog čega svi gube – i radnici, i država i poslodavci.

U Federaciji Bosne i Hercegovine, prema podacima iz 2014., poslodavci ne plaćaju doprinose za oko 85.000 formalno zaposlenih radnika. To je za gotovo trećinu više, nego u 2013. godini kada je broj radnika za koje se nije plaćao doprinos bio 66.123.
Rad nacrno je dio neformalne ekonomije, a ona BiH godišnje košta 8,6 milijardi KM. To je naš novac koji mora biti usmjeren na otvaranje novih radnih mjesta, obnovu i izgradnju bolnica, škola i infrastrukture - naglasili su iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Pravna ekspertica iz BiH u projektu Fatima Fazlić izjavila je da za minimalno 100.000 formalno zaposlenih radnika poslodavci plaćaju doprinose na minimalnu plaću i da se „broj tih radnika stalno povećava, dok se prosječno isplaćeni doprinosi na minimalnu plaću po radniku stalno smanjuju“.

U 2014. prosječno plaćen doprinos na minimalnu plaću po radnika mjesečno bio je 95 KM (121 KM u 2013. godini), a prosječno plaćen doprinos na "neminimalnu" plaću po radniku mjesečno 569 KM (590 KM u 2013.).

Postavlja se pitanje kakva će biti penzija za minimalno 185.000 radnika za koje se ne plaćaju doprinosi ili se plaćaju na minimalnu plaću. Procent radnika koji primaju minimalne plaće u FBiH, u odnosu na one koji imaju obavezno penzijsko osiguranje, iznosi oko 23 posto i među najvišim je u Evropi, odmah iza Ukrajine i, vjerojatno, Crne Gore (25 posto) - kaže Fazlić.

Zvanična stopa registrovane nezaposlenosti u BiH i u januaru 2015. godine je 43,6 posto ili na evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje se nalazilo 551.167 radno aktivnih ljudi, a broj nezaposlenih samo u januaru 2015., u odnosu na decembar 2014. veći je za 4.033 osobe ili 0,74 posto.

Stopa nezaposlenosti prema metodologiji MOR-a - Anketi o radnoj snazi za 2014. iznosi 27,5 posto, što može značiti da u neformalnoj ekonomiji radi više od 15 posto radno aktivnog stanovništva. U takvoj situaciji neformalna ekonomija predstavlja najbolji „socijalni program", jer često predstavlja jedini način za preživljavanje - navodi se u dokumentu Saveza samostalnih sindikata BiH.

Rješenje ovog problema, predsjednik Saveza Ismet Bajramović, vidi u preventivnim i restriktivnim mjerama, smatrajući da prve trebaju biti stimulativne da se oni koji učestvuju u neformalnoj ekonomiji konačno prebace u formalnu, a restriktivne mjere treba naprimjer da podrazumijevaju do kraja primjenu Zakona o prekršajima, Krivičnog zakona i drugih zakona.

MKS / PERV Ured za JIE, Sarajevo