Na sastanku su učestvovali eksperti iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Albanije, Crne Gore, uz stručnu podršku ETUI eksperta Viktora Kempe, kao i Bert De Wel – ITUC službenika za klimatske promjene, Olga Nicolae – PERV Brisel i kolege Cvetan Kovač, NHS Hrvatska. Učesnike su u ime sindikata, članica MKS/PERV, kao domaćina, pozdravili Generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore – Duško Zarubica i Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore – Srđa Keković, a u svojim uvodnim obraćanjima naglasili su značaj socijalnog dijaloga za bolje uređenje oblasti zaštite i bezbjednosti zdravlja na radu, kako u Crnoj Gori, tako i u drugim zemljama regiona i šire.
Aktivnost je organizirao MKS/PERV Ured u Sarajevu. Radni jezici su bili BSCM, albanski i engleski.
Sastanak se sastojao od sljedećih sesija: (1.) Sigurnost i zdravlje u središtu budućnosti rada; izazovi i prilike; (2.) Prezentacije zemalja učesnica: trenutna situacija i glavni izazovi; (3.) Situacija sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu u EU – 30 godina zakonodavnog okvira o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu u EU; (4.) Socijalni dijalog u oblasti zaštite zdravlja i sigurnosti na radu; (5) EU zaštita zdravlja i sigurnosti na radu: Kampanja zdravog radnog mjesta – opasne supstance i muskuloskeletna oboljenja; (6) Konvergencija strategija i prioriteta za EU sindikate i sindikate na Balkanu; (7) Pravedna tranzicija za klimatske ambicije; globalna arhitektura; (8) Pravedna tranzicija i učešće sindikata; uloga socijalnog dijaloga; (9) Socijalni dijalog kao pokretač zaštite zdravlja i sigurnosti na radu; (10) Okrugli sto – diskusija: PERV Mreža za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu – program i aktivnosti za 2020.
Ovdje ćemo navesti neke od osnovnih zapažanja eksperata sa ovog sastanka:
Uticaj klimatski potreba i tehnološkog razvoja na svijet rada, novi model sindikalnih politika sa sankcijama, rastuće geopolitčke napetosti u Evropi i šire predstavljaju izazov za svijet i Evropu. Moglo bi se ispostaviti da će narednih nekoliko godina biti od najvećeg značaja za budućnost Evrope i njene mogućnosti u globaliziranom, multipolarnom svijetu. U svrhu ostvarenja ovih ciljeva, EU je pripremila nekoliko “grandioznih” planova na subregionalnom i nacionalnom nivou, ali su isto učinile i pojedinačne države izvan EU kao što su Rusija ili Kina. Kumulativni rezultati ovih napora će oblikovati profil(e) regiona i međuzavisnost ostatka svijeta. Jedini način da se osigura rezultat sa stvarnom budućnošću je putem uključivanja društava kroz demokratske političke debate, gdje će socijalni dijalog oblikovati diskurs u svrhu osiguranja da su interesi građana i radnih ljudi, kao i održivost projekta sastavni dio novih konstrukcija (ujedno i dio PERV 2020 – 2023: politička orijentacija i operativni profil).
Ambiciozne klimatske politike neće biti moguće bez snažnih društvenih mjera, koje moraju pratiti ove procese. Države koje su preuzele obavezu navele su da će se uključiti u inkluzivan socijalni dijalog sa svojim nacionalnim sindikatima i poslodavcima u procesu provedbe klimatskih politika. Ovaj socijalni dijalog bi trebao doprinijeti procjeni društvenih i ekonomskih uticaja klimatskih promjena, naročito u vezi sa uticajem na radna mjesta. Takođe, važne su mjere vezane za jačanje vještina i odgovarajuće politike socijalne zaštite za provedbu dobrih klimatskih politika. Sindikati JIE očekuju da počnu raditi na ovom pitanju kako bi mogli stvoriti dostojanstvena radna mjesta koja u isto vrijeme štite klimu i ograničavaju uticaj globalnog zagrijavanja. Ovo je takođe i sindikalna odgovornost da se bore sa ovim izazovima, te doprinesu ovim procesima na aktivan i konstruktivan način. Naši sindikati su spremni.